Kako hibridno radno mjesto utječe na stanovanje?

Sadržaj ovog bloga:

Što je hibridno radno mjesto?

Kao što i sama riječ, hibrid, govori, radi se o varijanti rada u kojoj dio radnog tjedna radimo u uredu, a dio u našem životnom prostoru. Imajući to na umu svaka radna organizacija može uvesti svoja pravila:

  • Da zaposlenik sam odluči koje dane će raditi od kuće, a koje iz ureda.
  • Da tvrtka odluči koje dane će se raditi iz kuće, a koje iz ureda
  • Da manager sam odluči koje dane će se gdje raditi.
  • Ili kombinacija sva tri modela

Kako se tvrtke odnose prema hibridom radnom mjestu?

Danas je dobar dio tvrtki prihvatio rad od kuće kao sastavni dio svog poslovanja. Pojedine tvrtke ističu da otkako su uvele mogućnost rada od kuće da im se profitabilnost povećala – najviše se tu govori o tehnološkim tvrtkama koje zapošljavaju mlađi kadar.

Naravno, moramo prihvatiti i činjenicu da će uvijek biti poslova od kojih je jednostavno nemoguće očekivati da se rade od kuće. Poput zubara ili automehaničara, odnosno bilo koje uslužne djelatnosti.

Kako se uklapa hibridno radno mjesto u životni prostor?

S obzirom da je korona prvi slučaj zbog kojeg smo kolektivno morali prilagodit svoj život novim izazovima, susreli smo se s dosada nepoznatom vrstom poslovanja. Dakako, uvijek je neki broj ljudi radio od kuće, ali ne u obimu koji se dogodio u jednom trenutku. Naravno, da većina ljudi prilikom kupovine stana nije razmišljala, a isto tako i prilikom projektiranja, da bi naši domovi mogli postati poslovno okruženje odakle ćemo voditi svoj privatni i društveni život pa tako i poslovni život.

Anketa među učenicima srednjih škola

Preveo sam anketu u suradnji s prof. sociologije Zlatom Paštar u dvije srednje škole u Gradu Zagrebu u kojoj je sudjelovalo 159 učenika. Cilj upitnika bio je saznati što ispitanici misle o radu od kuće s kojim su sve češće suočeni njihovi roditelji te što misle o stanovima u budućnosti.

Naime, rad od kuće u vrijeme korona virusa mnogima je postao svakodnevnica, a brojni zaposlenici različitih poduzeća zadržali su taj način rada i kasnije. Kako rad roditelja od kuće utječe na ostale članove obitelji, koje su prednosti i nedostatci takvog načina rada, utječe li na organizaciju životnog prostora te je li rad od kuće budućnost na koju se i neki ispitanici trebaju pripremiti te što oni misle o tome, saznali smo iz provedenog upitnika i njihovih odgovora.

Prvo pitanje je bilo je li rad od kuće prednost?

Hibridno radno mjesto u postotku

31 % ispitanika potvrdilo je da oba roditelja ili samo jedan obavljaju posao od kuće.
37, 4 % ispitanika smatra da takav način rada ima svoje prednosti, 39, 2 % nisu sigurni, a 23, 4 % njih
smatra da takav način rada nema svojih prednosti.

Iz ovoga možemo zaključiti da tridesetak posto ljudi već sad stalno ili povremeno radi od kuće. To znači da su morali prilagoditi životni prostor novim potrebama. Životni prostor je postalo mjesto gdje se isprepliću poslovni i privatni život.

Odakle bi željeli raditi jednom kada se zaposlite?

U budućnosti, jednom kada se zaposle, njih 63,9 % bi odlazilo često ili izrazito često obavljati svoj posao na radno mjesto izvan doma, 25,8 % bi ih odlazilo na radno mjesto ponekad, a 10, 7 % ih ne bi odlazilo na radno mjesto izvan doma, nego bi radili od kuće.

Prema ovome odgovoru možemo vidjeti da ispitanici žele imati mogućnost fleksibilnog radnog mjesta. Jedna trećina ispitanika bi takvu vrstu posla odmah prihvatila.

Je li potrebno prilagoditi izgradnju stanova ukoliko rad od kuće postane sve češća pojava?

Ukoliko rad od kuće postane sve češća pojava, čak 74,2 % ispitanika smatra da bi se tada izgradnja
stanova/kuća trebala prilagoditi novim zahtjevima i uređenju zasebnog radnog prostora. 18,9 %
ispitanika nisu sigurni trebali se prilagoditi, a samo 6 % ispitanih se s tim ne slaže.

Kako projektirati domove u budućnosti?

Statistike pokazuju da su oko 30% radnih mjesta hibridna, a u budućnosti vjerujem da će se taj postotak samo penjati. Imajući to u vidu svakako bi prilikom projektiranja trebalo obratiti pažnju na to da će mlađa generacija trebati svoj kutak za rad od kuće.

Mislim da uskoro neće biti dovoljno ponuditi nekretninu koja ima dnevnu sobu, kuhinju, blagovaonu i spavaće sobe, već će u objektu biti potrebno uključiti i radni prostor. Idealno bi bilo da je radni prostor izdvojena prostorija što bi omogućilo da se odvoji interakcija privatnog i poslovnog života.

Mlađa generacija već sad prepoznaje taj problem, a to se vidi u sljedećem upitniku.

Zašto je ured u domu potrebno izdvojiti?

Anketno pitanje “Koliko rad od kuće utječe na obveze i navike ostalih ukućana?”

42,4 % ispitanih smatra da rad od kuće mnogo ili izrazito mnogo utječe na obveze i navike ostalih
članova obitelji, 35,4 % smatra da osrednje utječe, a 22,2 % smatra da utječe malo ili nimalo.

Problem koji su naveli ispitanici je da takav način rada remeti mir ostalih ukućana i utječe na organizaciju životnog prostora.

Coworking u novoj ili postojećoj stambenoj zgradi

Moja ideja bila bi da se stambene zgrade grade po principu coworkinga u kojima bi se dio prizemlja ili suterena preuredio u ured za stanare. Cijena tog dijela zajedničkog prostora mogla bi se raspodijeliti na cijenu kvadrata cijele zgrade. Isto bi se moglo iskoristiti u postojećim zgradama koje imaju zajedničke prostorije.

Kao što sam naveo, poslovni i privatni život u međusobnoj su interakciji u zajedničkom prostoru te dolazi do direktnog utjecaja na način života ukućana. Uzimajući tu komponentu u obzir neminovno je da se prilikom projektiranja mora gledati i na ovaj aspekt odvajanja prostora.

Kako bi mlađa generacija mogla gledati na stanovanje?

Ukoliko se ovaj trend rada od kuće nastavi, s vremenom bi se moglo dogoditi da će mlađa generacija gledati na stanove iz drugog kuta. To više neće biti životni prostor kakav smo do sada imali, već interakcija poslovnog – privatnog – hibridnog. Stanovi koji neće imati mogućnost pregrađivanja odnosno odvajanja dodatne prostorije mogli bi se naći u problemu jer bi kupci mogli gledati isključivo što određeni stan ili zgrada nudi te prema tome i nuditi određenu cijenu na tržištu .

Postoji i varijanta da će ti isti srednjoškolci biti više zainteresirani za dugoročni najam stana što će im dati slobodu da u danu promijene životnu sredinu. Neće im biti bitno da se vežu za nekretninu te da si prema njoj određuju život, već će biti potpuno slobodni u kretanju i življenju.

Urbanizam kao budućnost

Uzmimo da se trend nastavi te da 30% zaposlenih povremeno ili stalno obavlja posao od kuće. Možda će za njih biti idealno da žive u kući od stotinjak m2 gdje će s lakoćom moći odvojiti privatni od poslovnog života.

Da bi ovaj model zaživio potrebno je da urbanisti dođu do riječi i da se njima prepusti planiranje gradova. Imao sam priliku čitati nekoliko članaka na tu temu gdje struka govori o urbanizmu grada, načinu života, na način da svaki dio grada bude zasebna cjelina koja bi bila grad u malom.

Također je potrebno i izgraditi prometnu infrastrukturu koja bi ljudima omogućila da iz mjesta koja su do 50 km udaljena od većih središta stignu vlakom za 30-tak minuta.

Lock down nas je naučio da nije potrebno odlaziti na posao da bi posao bio obavljen, da nema potrebe da se stvaraju gužve na cestama, već da dio posla možemo obavljati iz udobnosti svoga doma.

Zaključak:

Sve ovo nam govori da je stanovanje dio puno veće slike od kupovine stana ili kuće u određenom dijelu grada. Govori nam da je potrebno imati kvalitetan urbanistički plan kojim bi predvidjeli što možemo očekivati u narednim godinama. Također, moramo biti spremni na promjene koje nas očekuju u pogledu naših navika. Današnji će srednjoškolci sutra biti na tržištu rada i stvarat će nove tehnologije za koje još nismo niti čuli, a za koju godinu ćemo ih koristiti. Njihov svijet i njihove potrebe bit će drugačije nego što su današnjoj generaciji, a gradnja prema pametno isplaniranom urbanističkom planu, koji vidi i osjeća te promjene, je jedino rješenje.

Zanimaju me vaša iskustva s radom od kuće. Jeste li se i vi susretali s problemima i kakvim točno? Molim da odgovore pišete u komentare.

Pratite me za više novosti na InstagramuFacebookuLinkedIn.

{{ reviewsTotal }}{{ options.labels.singularReviewCountLabel }}
{{ reviewsTotal }}{{ options.labels.pluralReviewCountLabel }}
{{ options.labels.newReviewButton }}
{{ userData.canReview.message }}
PODIJELITE ČLANAK
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Prijavite se da ne propustite sljedeći članak

Osnovni podaci o Agenciji:
OIB: 89599022410
Broj rješenja o ispunjavanju uvjeta: Klasa:  UP/I – 330-01/18-01/210
Licencirani agent: Siniša Milašin,oec
Osiguravateljsko društvo: Jadransko osiguranje